Tweet
Zavirimo u svijet mitologije. U Herin svijet. Svijet vrhovne starogrčke boginje, boginje braka i zaštitnice goveda.

Autor: Žana Gauk

Foto:medeaslair.net

Priredila: Marija Jakić

U rimskoj mitologiji njen pandan je Junona, odnosno “volooka”, zbog krupnih i tamnih očiju.

Bila je veličanstvena. Njen lik na prijestolu bio je okrunjen polosom, cilindričnom krunom namijenjenom samo velikim boginjama. Lice joj je prekrivao veo, a u ruci je nosila šipak – simbol plodne krvi i smrti.

Prema mitologiji, kočiju su joj vukli paunovi, životinje koje su Grci upoznali nakon osvajanja Aleksandra Velikog. Nešto kasnije sa ovom boginjom bila je povezana ptica kukavica.

Poštovanje prema Heri bilo je ogromno, pogotovo u Argu, a svetište joj je bilo između Arga i Mikene, gdje su se održavale svečanosti Heraia. Homer je u Ilijadi zapisao da je Hera kao tri omiljena grada označila Arg, Spartu i Mikenu. Ipak, njeno djelovanje prošireno je i na drugo svetište Sam, a hramovi su bili u Olimpiji, Korintu, Tirinu, Perahori i otoku Delu.

Eubeja je svakih šest godina priređivala svečanosti Velike Dadedale, posvećene Heri. Taj je prostor bio bogat kravama, koje je boginja čuvala od zla.

Titan Kron bio je Herin otac. Heru je, kao i ostalu svoju djecu, progutao jer ih je doživljavao kao prijetnju svojoj vlasti. Božanstvo joj je obezbijedilo besmrtnost pa je ona nastavila da živi u njegovom trbuhu.

Zeus je bio najmlađi Kronov sin, dakle Herin brat. Sudbinu braće izbjegao je tako što ga je majka Reja sakrila. Spasio je braću i ubio Krona. Iako su bili najbliži rod, Zeus je zavolio Heru, uzdigao je na Olimp i oženio.

Zevs i Hera na Olimpu

Foto: talesbeyondbelief.com

Vrhovna boginja tako je sa vrhovnim bogom dobila djecu Aresa, Hebu, Eridu i Ilitiju. Mitologija je pamti kao veoma ljubomornu, a to je ispoljila i kada je Zeus rodio Atinu bez nje. Zato je Hefesta rodila bez njega.

Ne zna se tačno da li su to učinili oboje ili samo jedno od bogova, ali Hefestova ružnoća natjerala ih je da ga bace sa Olimpa. Sin se majci poslije osvetio tako što je učinio da ona ne može da se makne sa prijestola kad na njega sjedne. Iako su ga ostali bogovi preklinjali da odustane od osvete, odbio je. Ali Dionis je imao rješenje. Napio ga je i odnio natrag na Olimp na mulinim leđima. Potom je oslobodio majku, jer mu je Afrodita obećana za ženu.

Mitološka porodica Heru označava kao Heraklovu pomajku i njegovog neprijatelja. Ali, krenimo redom. Zeus je oplodio smrtnicu Alkmenu tako što je uzeo oblik njenog muža Amfitriona. Te noći vratio se i njen muž pa su takođe spavali zajedno. Tako je zanijela dva dječaka.

Tu dolazi do izražaja Herina čudovišna narav. Zeusu je rekla da prvi dječak koji se rodi mora da bude kralj. Tako je Alkmeni svezala noge u čvor kako prvi ne bi bio Heraklo . Potom je ubrzala Euristejevo rođenje. Galantida, Herina sluškinja, prevari je tada i reče da je Alkmena već rodila dijete. Hera, po kazni, sluškinju pretvori u lasicu. Alkmena rađa Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, koji je kasnije dobio ime Heraklo, što u prevodu znači “Herina slava”, a sve to da bi se ublažio boginjin gnjev.

Da bi ga na vrijeme ubila, u njegovu kolijevku Hera posla dvije zmije. Svaku je zadavio, a potom ga je dadilja pronašla kako se s njima igra.

Zeus je takođe smišljao smicalice za svoju ženu, pa je ona tako i dojila Herakla. Ali, kada je saznala ko je dijete, bacila ga je sa grudi. Milijeko se prosulo nebom i tako je nastala Mliječna staza.

Nastanak "Mlečne staze"

Foto: greek-gods.info

Nimfa Eho imala je zadatak da Herinu pažnju odvrati od Zeusa, dok se on zabavlja sa mnogobrojnim ljubavnicama. Eho je hvalila i laskala joj, ali Hera nije vjerovala u slatke riječi. Sišla je sa Olimpa i pronašla Zeusa kako, pretvoren u patku, vodi ljubav sa nimfama. Eho se nije dobro provela, jer je Hera proklela da može da govori samo riječi drugih. Od tada je sinonim za jeku eho. Iako ovaj mit prate razne verzije, kraj je uvijek isti – Eho je ostala bez svog glasa i mogla je samo da ponavljala riječi drugih.

Zeus je Heri zadavao glavobolje pa je ona progonila njegove ljubavnice do smrti. Kada je saznala da je oplodio i Letu, osvetila joj se tako što joj nije dala da ostane na kopnu. Dok je Letu progonila zmija sa glavom zmaja naišla je na novostvoreno ostrvo Del, okruženo labudovima. Kad je kročila na njega, dvije stijene izronile iz mora. Tako je zmiji presječen put, a Leta na Kintu rađa blizance, Apolona i Artemidu.

Hera svakako nije odustajala pa je otela Ilitiju, boginju rađanja, da bi spriječila Letu da rodi. Tu su se protiv Here urotili ostali bogovi ponudivši Ilitiji ogrlicu od jantara dugačku osam metara, pomoću koje je uspjela da pobjegne.

Heru prate vječite borbe. Boginja po veličanstvenosti bila je i boginja intriga sa Olimpa. I gotov da nema priče u koju nije “upetljala prste”.


Izvor: Lola Magazin

***

Pročitajte i:

Mina Karadžić: Kći velikog Vuka
Milka Canić: Najpopularniji lektor u Srbiji
Život žena na selu

***

Ovaj tekst nastao je našom željom da stvorimo alternativni veb prostor za mlade gde mogu da pišu o svim onim temama koje smatraju važnim, iskreno i bez ograničenja! Ukoliko želiš da i ti budeš član našeg mladog tima i doprineseš razvoju naših ambicija, tvoje ideje su nam dobrodošle! Nije potrebno iskustvo, već samo želja i ideje! CV i jedan tekst sa validnog mejla pošaljite na [email protected] CC [email protected], sa naznakom "Prijava / o ženama". Prijem novih dopisnika vrši se najkasnije svakog prvog dana u mesecu. Otvoreno za sve od 15 do 35 godina. Prijem novih novinara vršimo do svakog prvog dana u mesecu.


Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE

Odricanje od odgovornosti

Tweet
Komentari

VESTI