Tweet
Ukoliko i danas među nama postoje potomci drevnih legendi, onda su ovo zasigurno oni.

FOTO: Demilked

Prevela: Daliborka Obradović

Uprkos malim izgledima za to, nomadi perifernih delova Mongolije, su narod imun na promene. Oni i dalje žive u neposrednoj blizini divljih životinja crpeći iz svog okruženja određenu duhovnu mudrost, isceljenje i način da se odupru vremenu i savremenim zakonima civilizacije.

FOTO: Mymodernmet

Još je starogrčki pesnik Pindar opisao savršenu zemlju pod nazivom Hiperborea, koja se nalazi izvan olujnih vetrova sa planine Altaj u centralnoj Aziji. Tu sunce uvek sija, a rasa iscelitelja živi bez bolesti i starosti gorčine u svojoj svetoj krvi, daleko od rada i borbe.

FOTO: Robert-Mcpherson

Fotograf Hamid Sardar Afkami je stručnjak za mongolsku i tibetansku grupu jezika sa doktoratom harvardskog univerziteta. Nakon boravka na Tibetu više od jedne decenije i istraživanja himalajske regije, kreće u godišnje ekspedicije po zabačenim delovima Mongolije gde većina stanovništva i dalje živi nomadskim načinom života.

FOTO: Infioreworld

Narod mongolske tajge deli svoj životni prostor sa životinjama poput irvasa, divljih konja, vukova, medveda i orlova, ali ne dominira. Bave se uzgojem pitomih irvasa i ne ubijaju ih zarad ishrane sve dok ne postanu beskorisni za druge svrhe. Jašući na njima kroz duboke snežne šume, oni su u stalnoj potrazi za hranom ili rogovima divljih irvasa koje prodaju u obližnjim selima.

Duhovno su povezani, ne samo sa irvasima već i sa drugim životinjama poput vukova, orlova pa, čak, i medveda.

FOTO: Messynessychic

Osim irvasa za lov se koristi i orao. Lov orlovima je stara mongolska tradicija koja se prenosi sa generacije na generaciju. Međutim, mali broj lovaca se još uvek ističe u ovoj veštini. Lovci koriste pripitomljene orlove za lov manjih životinja poput zečeva, lisica ili mrmota. Za njih ovo nije samo poziv, već i način života.

FOTO: Messynessychic

Duhovna povezanost sa divljim životinjama za ovaj izolovani mongolski narod je način života kakav jedino poznaju.

IZVOR: Messynessychic

Daliborka je mislilac sa dna Panonskog mora, zaljubljenik u prirodu i lepotu pisane reči. Za nju je život zanimljiva priča iz koje se uči.

Pročitajte i:

Džeremi Kauart: U fokusu je život fotografa
Šta možemo da naučimo iz ishrane drugih kultura
Šta se krije ispod Stounhendža?

Ovaj tekst nastao je našom željom da mladi koji žele da se oprobaju u prevođenju tekstova to iskustvo steknu i unaprede kod nas. Ukoliko želiš da budeš prevodilac u našem mladom timu CV uz jedan prevedeni tekst, sa izvornim, pošalji na [email protected] sa naznakom Prijava/Prevodilac. Otvoreno za sve od 15 do 35 godina. Prijem novih članova vršimo do svakog prvog dana u mesecu.

Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE

Odricanje od odgovornosti

Tweet
Komentari

VESTI