
FOTO: nationalgeographic
Prevela: Ljiljana Maričić
Od početka čovečanstva na Zemlji, Mesec je naš najbliži nebeski pratilac i bogato prirodno platno za ljudsku maštu. U jutro 15. aprila, kada Zemlja prolazi između Meseca i Sunca i time izaziva totalno pomračenje Meseca, tama prekriva kratere i planine u kojima ljudi milenijumima primećuju lica i figure.
U zapadnim kulturama možda najpoznatije viđenje je čovek na Mesecu. U istočnim azijskim kulturama oni koji pažljivo posmatraju Mesec vide zeca, a u Indiji par ruku. Od starih do modernih vremena, sa različitih tačaka naše planete, ljudi su viđali drvo, ženu i žabu krastaču, koji su bili sakriveni na površini mesečevog sjajnog lica.
,,Kada pogledate u Mesec prvo što možete videti je priličan broj svetlih i tamnih mesta čije su površine različto obasjane“, rekla je planetarni geolog, Kasandra Runion, sa Čarlstonskog fakulteta u Južnoj Karolini.
,,Svetliji delovi su planine, često nazivane visijama. Tamni delovi su vulkanski – mare- što je latinska reč za morā”.
U konturama i bojama Mesečeve površine ljudi mogu videti figure koje nešto znače iz istog razloga iz kojeg mi ,,vidimo” Elvisovo lice u čipsu ili Isusa u grilovanom sendviču sa sirom. To je prosto način na koji funkcioniše naš mozak.
,,Mozak je zaista predvidljiv organ. Mi stalno pokušavamo da vidimo smisao u haosu i popunjavamo praznine značenjem”, kaže Nušin Hadjikani, neurolog na Harvardskom univerzitetu.
Fenomen viđanja lica, gde nema informacije o formi, zove se pareidolia. To je nešto što ljudi rade.
Traganje za značenjem
Džoel Vos, kognitivni neurolog na Nortvestern Univerzitetu u Čikagu proučavao je kako naš mozak ima tendenciju da pridaje značenje beznačenjskim škrabotinama kao što su raštrkane linije i oblici. U studijama, on je učesnike svojih eksperimenata izložio kompjuterski generisanim linijama i oblicima bez ikakvog značenja izvedenih iz trouglova i krugova i oni su pitani da li ovi subjekti liče na nešto što ima značenje.
,,U proseku, polovina dobije nekakvo značenje”, rekao je Vos.
Da bi izučavao koji delovi mozga se aktiviraju kada osoba vidi beznačajne škrabotine, Vos je koristio fMRI što je naziv za postupak neuroslikanja koji meri moždanu aktivnost pomoću praćenja promena u protoku krvi. On je otkrio da su iste oblasti mozga uključene u obradi oblika bez značenja, kao i sa značenjem.
,,Za vaš vizuelni sistem nema razlike između slike žabe i neke čudne skupine tačkica i linija koje nikada niste videli, i koja tek izdaleka podseća na žabu. Vaš mozak sa zadovoljstvom tretira škrabotine i prave oblike podjednako”, kaže Vos.
FOTO: nationalgeographic
Sklop(struktura) mozga i pripovedanje
Zašto naš mozak ovo radi? U knjizi ,,Svet progonjen Demonima: Nauka kao sveća u mraku” astronom Karl Segan nudi moguće objašnjenje. ,,Možda je prepoznavanje likova čak i neodređenih oblika predstavljalo evolucionu prednost nad drugim bićima. Mala deca koja pre million godina nisu bila sposobna da uzvraćaju osmeh imala su manje šanse da osvoje srca roditeljima i da na taj način budu bolje zbrinuta i da bolje napreduju”, piše Segan.
Vos daje drugo objašnjenje. Zamislite da je ljudski mozak elastična mašina za sve namene, napravljena da prosperira u bilo kakvom okruženju. ,,Da bi napredovao u stranom prostoru”, Vos kaže: ,,mozak mora biti u stanju da brzo shvati nepoznate vizuelne stimulanse, poput oblika i linija i da otkrije one koje su vredne pažnje”. Prema tome, viđenja lica i figura je samo posledica tendencije mozga da upari novi oblik sa poznatim.
Dalje kaže da iako vidimo svet kao veoma organizovan sklop oblika i linija, svet je samo gomila raštrkanih linija, oblika i boja. Razlog zbog kojeg lako vidimo smislene stvari u besmislenim oblicima je da ti besmisleni oblici imaju mnogo istih karakteristika kao nama poznate stvari.
U naučnom smislu, ono što vide oni koji gledaju u Mesec može da se svede na strukturu našeg mozga. Međutim, kroz vekove ono što su ljudi mislili da vide na Mesecu dobijalo je više značaja zbog očuvanja kulturnih vrednosti, priče koje su se prenosile sa generacije na generaciju i verovanja.
,,Nebo noću je panorama za jednu od najboljih priča”, navodi Adrijana Major, istoričarka na Stanfordskom univerzitetu u Kaliforniji, koja je proučavala kako su drevne kulture tumačile podatke i kako su pronalazile značenja iz prirode.
,,Stvari u svetu oko nas su ideje za priču”, nastavlja Majorova: ,,kada vidite Mesec, setite se priče koju ste čuli kad ste bili mali i koju dalje prenosite”.
IZVOR: nationalgeographic
Ljiljana je pragmatična osoba... ali ne može da živi bez umetnosti.
***
Predložite portal iSerbia za izbor top 50 sajtova u 2014. na ovom linku .
***
Ovaj tekst nastao je našom željom da mladi koji žele da se oprobaju u prevođenju tekstova to iskustvo steknu i unaprede kod nas. Ukoliko želiš da budeš prevodilac u našem mladom timu CV uz jedan prevedeni tekst, sa izvornim, pošalji na [email protected] sa naznakom Prijava/Prevodilac. Otvoreno za sve od 15 do 35 godina. Prijem novih članova vršimo do svakog prvog dana u mesecu.
***
Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE
