Opasnost od prokrastinacije pred ispitni rok

FOTO: PixaBay

U vreme ispitnog roka, svaki izgovor je dobar, kako bi se učenje odložilo. Misli poput ako sad odspavam, bolje ću učiti ili uradiću to kasnije, mogu se činiti bezopasnim, ali nisu. Stručnjaci upozoravaju na opasnost od prokrastinacije, odlaganja početka neke aktivnostи usled straha od neuspeha. Ova pojava može dovesti do osećanja krivice i pojave anksioznosti kod studenata.

Marsela Pas Gonsales, profesorka Fakulteta za psihologiju na Naconalnom univerzitetu za učenje na daljinu u Španiji, kaže da osobe koje odlažu svoje obaveze su, u velikom broju slučajeva, perfekcionisti, koji imaju prevelike ambicije.

EU%20GIF.gif

Usled nemogućnosti da ostvare nerealan cilj koji su postavili, osećaju se loše i sve im izgleda suviše teško i zahtevno. Ona objašnjava da studenti odlažu početak učenja, kako bi izbegli ova osećanja. Tada im se obaveze nagomilaju, pa osećaju aknsioznost.

Osećaju se nesposobnim da odrede prioritete. Umesto da traže rešenja, često provode vreme žaleći se. „Ostavljanje svega za sutra predstavlja trajnu kočnicu“, dodaje psiholog. Radi se o nesvesnom pronalaženju izgovora, kao što je „hitan“ odlazak u kupovinu ili u posetu rodbini koju dugo nisu videli.

Da biste se suočili sa ovim problemom i počeli da učite završne ispite na vreme, grupa eksperta predlaže sledećih šest tehnka.

1. Počnite sada

Pogrešno je čekati inspiraciju. Inspiracija za početak rada ne dolazi uvek, a i ako dođe, ne održava se dugo. Rešavanje problema zahteva da se očuva napor.

Prema Vilijamu Nausu, autoru knjige „Prekinite prokrastinaciju sada“, koji je objavio više od 20 publikacija na ovu temu, bolje je započeti sa učenjem iako niste inspirisani, jer je veća verovatnoća da inspiracija dođe ukoliko učite, nego dok to ne radite. Ako i ne dođe, posao će već biti obavljen i ne treba da se brinete.

largefasfa.jpg

FOTO: We Heart It

2. Podelite zadatke na više delova

Cilj je podeliti sadržaj za učenje na više delova i učiti ih u blokovima od 15 ili 20 minuta, kako bi se postigao osećaj dostignuća. Student treba da napravi pauzu od 5 minuta između svakog bloka. Poželjno je otkloniti svaku vrstu distrakcije (mobilni telefon, televizor...), što znači da ne treba da budu na dohvat ruke.

3. Napravite raspored učenja

Aplikacije kao što su Google Calendar, Sunrise Calendar, Awesome Calendar ili The Homework App su korisne za organizovanje rada.

Ana Injesta, direktorka Centra za edukativnu inovaciju na Univerzitetu ESADE, preporučuje da se analiziraju svi tekući zadaci i rasporede na vremensku liniju. „Postojanje pregleda različitih ispita, projekata i rokova, pomaže da se vidi kojim zadacima treba dati prioritet“ - kaže Ana.

Prema studiji, koju je realizovao Hose Visente Pestana, profesor socijalne psihologije na Univerzitetu u Barseloni, pokazano je da studenti, koji nemaju plan rada, imaju lošije ocene. „Studenti koji uče i rade, teže podležu prokrastinaciji. Odgovornost dovodi do većih akademskih dostignuća“ - tvrdi.

4. Identifikujte svoj bioritam

Nekima je teško da ustanu rano ujutru, ali imaju više energije popodne. Bioritam se može modifikovati rutinom, menjajući svoj raspored.

Pestana tvrdi da, ako ustanemo rano i tokom prvih nekoliko sati obavimo najzahtevnije poslove, da će naše telo odgovoriti. Profesorka na Univerzitetu u Oklandu, Barbara Okli, preporučuje da ne ostavljate sav posao za kasno popodne.

large.jpg

FOTO: We Heart It

5. Pokušajte da angažujete zadatak

Radi se o komunikaciji sa tekstom, postavljanjem pitanja, odbacivanjem nebitnih delova i izvlačenjem najbitnijih informacija. Mnogi misle da je sve jednako važno, pa treba da nauče da pronađu bitnu informaciju.

Za ovo treba napraviti, tzv. mape uma, uz pomoć alatki kao što je Cmap Tools. Razvijanjem ove šeme, student čini napor da razlikuje ono bitno od manje bitnog i time bolje obrađuje informacije.

6. Razgovarajte sa svojim najboljim delom

Obično je frustracija ono što zauzima najveći deo unutrašnjeg dijaloga. „Prva velika frustracija pravi ranu i otvara jamu tame u koju padaju sva negativna iskustva. Ovo izaziva strah od budućeg neuspeha“, kaže Gonsales.

Student treba da promeni unutrašnji govor da bi ostvario poverenje. Nisu u stanju da zamene unutrašnji govor onim govorom koji realizuju u trenucima uspeha, kada ostvaruju dobre rezultate. Gonsales smatra da novi govor treba da bude povezan sa realnim pozitivnim iskustvima studenata kojih on treba da se priseti.


IZVOR: El País