Saračević M.: Znanje je jedini preduslov uspeha!

FOTO: Privatna arhiva - Muzafer Saračević

Saračević je diplomirao 2007. godine na fakultetu na kom sada predaje i tom prilikom je imenovan za studenta generacije. Po završetku studija, profesorsku karijeru je otpočeo kao asistent na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, da bi 2013. odbranio doktorsku disertaciju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Nišu i naredne godine postao docent. Autor je brojnih naučnih radova, a jedan od njih je svetska izdavačka kuća, Taylor and Francis, svrstala u deset najčitanijih za 2014. godinu iz oblasti matematike i statistike.

Upitnik je sadržao pitanja u vezi sa kvalitetom nastavnog programa, vannastavnim aktivnostima, odnosom prema studentima, a na pitanje koji saradnik u nastavi je najpozitivnije uticao na njih, studenti su, prilikom istraživanja Studentsko rangiranje fakulteta, navodili Saračevića.

Za portal iSerbia Saračević kaže da je to priznanje kruna njegovog asistentskog rada na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru i da nosi mnogo odgovornosti, ali i zadovoljstva.

- Dobitnik ste priznanja asistenta koji je najpozitivnije uticao na svoje studente. Kako ste uspeli da ih usmerite na nauku u svetu prepunom stvari koje im odvlače pažnju?

Kad je u pitanju grupa predmeta koja se odnosila na programiranje i programske jezike, mogu da kažem da mi, kao asistentu, nije bilo teško da usmerim pažnju studenata na sadržaj časa. Nastojao sam da prikažem nešto što je u tom trenutku aktuelno iz oblasti programiranja sa akcentom na konkretnu materiju, nešto što će im biti korisno i primenljivo u daljem radu. Generalno, oblast informacionih tehnologija je uvek atraktivna za vredne i ambiciozne studente, pa su im i moji časovi, nadam se, bili korisni i zanimljivi.
Muzafer_Sara_evi_10_2015.jpg

FOTO: Privatna arhiva - Muzafer Saračević

- Koliko Vam je pohađanje Programa za razvoj nastavničkih kompetencija na Univerzitetu u Kragujevcu pomoglo u formiranju pravog odnosa prema studentima?

Taj studijski program za razvoj nastavničkih kompetencija mi je zaista bio od izuzetne koristi, prvenstveno u pedagoškom radu. Predmeti koje sam slušao na master studijama na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Kragujevcu, zaista su ispunili sva moja očekivanja i pomogli profesionalno formiranje. Upravo znanja stečena iz psiholoških, pedagoških i metodičkih disciplina su mi bila od velike pomoći u unapređenju vežbi kroz primenu savremenih metoda, alata i tehnologija u nastavi. To je verovatno uticalo na motivisanost studenata, na razvoj njihovog stvaralaštva, samostalnosti, analitičkog i kritičkog pristupa u rešavanju postavljenih zadataka, kao i na osposobljavanje studenata za dalje samoobrazovanje i istraživanje. Trudio sam se da nastava dobije drugačiji oblik, da uspostavimo interaktivno i adaptivno okruženje za učenje, gde će svako birati svoj metod i stil učenja. Prema postignutim rezultatima, smatram da sam uspeo i da se studentima dopao takav način rada.

- Dobili ste brojna priznanja iz oblasti programiranja. Kako biste programirali visoko obrazovanje u Srbiji u cilju njegovog poboljšanja?

U programerskom rečniku, tu bi trebalo kreirati neki „efikasan algoritam” koji bi poboljšao nekoliko segmenata u našem visokom obrazovanju. Prvi korak bi se odnosio na povećanje kvaliteta nastavnog procesa i ishoda obrazovanja. Akcenat bi trebalo staviti na usaglašenost studijskih programa sa potrebama tržišta i povećati efikasnost upotrebe svih resursa obrazovanja.

Pored toga, moralo bi se poraditi i na internacionalizaciji akademskih studija i mobilnosti studenata. Moram da istaknem da mi je drago da se sada intenzivnije radi na većoj otvorenosti i dostupnosti obrazovnim materijalima, pa samim tim i naučna istraživanja postaju transparentnija, što je još jedan bitan faktor u poboljšanju našeg visokog obrazovanja.

- Studiranje je u nekim razvijenijim zemljama garancija pristojnog i udobnog života, a u Srbiji veliki rizik. Šta Vam je davalo vetar u leđa i veru da će se trud isplatiti?

Tu je bilo više faktora koji su pozitivno uticali na mene. Posebno sam zahvalan članovima svoje porodice na podršci, razumevanju i ohrabrenjima, jer su oni zaista bili glavni razlog mog istrajanja u radu. U toku osnovnih studija imao sam podršku i profesora sa mog fakulteta i takođe, veliku podršku rukovodstva Univerziteta u Novom Pazaru. Sve četiri godine sam bio stipendista tog univerziteta, tako da sam se besplatno školovao, a pored toga, tu su bile i mnoge druge povoljnosti.

Ustanova u kojoj radim je više puta dokazala da ceni moju stručnost i moj rad, samim tim što je verovala u mene dok sam radio kao asistent, a takođe i kada mi je omogućila da sa 29 godina postanem rukovodilac Departmana za računarske nauke i budem izabran u zvanje docenta. Mislim da se retko mladim ljudima daju takve šanse, iako stremimo da naše visoko obrazovanje bude u skladu sa svetskim standardima.

_rangiranje_fakulteta_1.gif

- Bili ste student generacije. Šta biste savetovali studentima, da vredno rade i streme ka desetkama ili da naprave neki balans i posvete se i drugim aktivnostima?

Smatram da u toku studiranja svakako treba napraviti balans. U eri savremenog obrazovanja, pored aktivnosti u formalnom obrazovanju, potrebno je uzeti učešće i u nekim drugim korisnim vannastavnim aktivnostima. Naravno, da budem iskren, u toku studiranja bile su mi bitne dobre ocene, ali smatram da ispred toga, ipak, treba da bude stečeno znanje. Svakako da trud treba nagraditi dobrom ocenom, jer prosečna ocena i znanje sa osnovnih studija su veoma bitni, bar za one koji žele da se dalje usavršavaju i školuju.

Danas, kao rukovodilac Departmana za računarske nauke, zalažem se da se pored formalnog obrazovanja, studentima ponude i različite vannastavne aktivnosti. Mnogi moji studenti aktivno se uključuju u rad studentske televizije, radija, studentskog časopisa, daju svoj doprinos u centru za razvoj karijere i računarskom centru, tu su razne sportske aktivnosti, kulturna dešavanja…

- Bavite se računarstvom i tehnologijama koje su cenjene čak i u Srbiji. Mislite li da biste imali veće šanse i ostvarili čak i veći uspeh u nekoj drugoj zemlji?

Nisam siguran kako bih se snašao i koliki uspeh bih postigao u nekoj drugoj zemlji. Pošto je u pitanju oblast informacionih tehnologija, mislim da bi svakako bilo posla za tu struku. IT oblast je cenjena u Srbiji i postoji sve veće interesovanje za studijama iz ove oblasti. Ali, ne treba sve svesti na formalno obrazovanje: osnovne, master i doktorske studije.

Što više znate, veće su vam šanse za uspehom! Programiranje je veoma dobro plaćeno i treba težiti ka nekim specijalizacijama i usavršavanju, jer samo na taj način možemo pratiti svetske trendove iz ove oblasti. Granice se brišu, ne postoje države; postoje dobri i loši programeri, veb dizajneri, softverski inženjeri... Dakle, što više znate, veće su vam šanse za uspehom, bez obzira na državu.

- Svetska izdavačka kuća Taylor and Francis svrstala je Vaš naučni rad Decomposition of Catalan numbers and convex polygon triangulations u 10 najčitanijih radova za 2014. godinu. Da se ne bavite računarskim naukama, koju biste drugu profesiju odabrali kao profitabilnu u Srbiji?

Ovo je još jedno priznanje i potvrda da ono što sam radio u toku svojih naučnih istraživanja na doktorskim studijama privlači pažnju i nailazi na pozitivne komentare. Taj rad pokriva jedan deo moje doktorske disertacije i drago mi je da iza ovog rangiranja stoji jedna takva izdavačka kuća koja broji blizu 3000 međunarodnih časopisa iz celog sveta.

Mislim da bi, pored računarskih nauka, u obzir došle i matematičke nauke, jer je moja doktorska disertacija iz oblasti računarske geometrije, pa ima dodira i sa primenjenom matematikom. Međutim, nisam siguran koliko je oblast matematičkih nauka profitabilna u Srbiji.

- Iako su studenti prepoznali Vaš rad i ocenili ga veoma uspešnim, šta biste u njemu menjali u budućnosti?

Uvek postoji potreba za uvođenjem nekih promena u radu i naravno, uvek treba poslušati dobronameran savet ili kritiku. U mom slučaju, mislim da su studenti upravo to najviše cenili, jer sam uvek saslušao svaki njihov komentar, sugestiju, pa čak i kritiku. Tu povratnu informaciju koju dobijem od studenata, umem dobro da iskoristim, a sve u cilju unapređenja mog rada.

Mislim da su studenti u vašem istraživanju, pre svega, izdvojili one koji imaju ljudski odnos prema njima, one koji ih uvažavaju kao kolege i uvažavaju svaki njihov konstruktivni predlog koji može poboljšati okruženje za rad i uspešno obrazovanje. Podrazumeva se da svi treba da poradimo na našem usavršavanju i da budemo referentni za posao koji obavljamo, a pored toga, treba da težimo da unapredimo našu komunikaciju i odnos sa studentima. Dakle, treba da težimo da postanemo bolji ljudi, koji će druge inspirisati svojim primerom.


Marija je emotivna, empatična i privržena ljudima koji je okružuju.