Saznajte ko su pobednici BASF Start-up Science konkursa!
Privatna arhiva

Iva i Nemanja su 4. godina osnovnih akademskih studija, a Aleksandra je master student Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu. Otkrijte u tekstu šta su članovi tima za iSerbiu rekli o konkursu, kakav je značaj biopolimerne folije, kakav je status takve vrste nauke u Srbiji, koliko su za mlade naučnike bitna takmičenja ovog tipa, kao i o mnogim drugim stvarima.

Šta vas je motivisalo da se prijavite na konkurs?

Motivisalo nas je to što su teme konkursa bile bliske našim interesovanjima, pronašli smo se u tome i odlučili da pokušamo da rešimo neki od gorućih svetskih problema, kao i to što iza svega stoji BASF, renomirana nemačka hemijska kompanija, osnovana još u 19.veku, koja je danas svetski gigant na poljima poslovanja i prozvodnje u okviru hemijske industrije.

Na koji način biopolimerna folija pomaže svakodnevnom životu? Kakav je njen značaj za nas?

Biopolimerna folija, kao novi vid materijala za ambalažu, bi mogla da zameni neke vrste ambalaže koja se danas svakodnevno koristi, a napravljena je od komercijalne plastike. Ona bi se mogla koristiti za pakovanje proizvoda male mase, pre svega hrane, svežeg voća i povrća, namirnica životinjskog porekla, proizvoda koji se ne nalaze u tečnom stanju (za sada). 


Njena prednost je u tome što je potpuno biorazgradiva, tj. može da se kompostira i u okolini se razlaže brzo, ne proizvodeći nikakve štetne materije po životnu sredinu . Ovakav vid alternativnog pakovanja na tržištu bi mogao da motiviše i ohrabri druge naučnike i ljude iz industrije u potrazi za kompletnom zamenom komercijalne plastike koja se danas dosta koristi.

Kako se rodila ideja za ovaj projekat?

U Laboratoriji za polimerna istraživanja (516) našeg fakulteta već dve godine volontiramo i deo smo naučno-istraživačkog projekta koji se, takođe, bavi sličnim vidom biopolimernih materijala i njihovom primenom, a u okviru koje smo imali potpunu slobodu da sami istražujemo i pokušamo da unapredimo materijal, implementirajući neke svoje ideje u to. 


Kroz ceo taj proces i uz pomoć dodatnog znanja koje smo sticali tim radom došli smo do toga da dobijemo još novih ideja i mogućnosti koje mogu pozitivno uticati na svakodnevni život i životnu sredinu, s tim da je sve to bilo potrebno potkrepiti konkretnim ispitivanjima i rezultatima. 


Dosta smo razgovarali o primeni toga što smo radili, kako bismo pojedina svojstva mogli da poboljšamo i šta bismo sve još voleli da uradimo kada bismo imali dodatne resurse. Na sajtu fakulteta videli smo prijavu za konkurs i tada je sve to o čemu smo dugo pričali počelo da deluje ostvarivo.

Privatna arhiva
Privatna arhiva

Koja su zaduženja svakog člana tima bila na izradi folije i kakav je bio vaš timski rad?

U našem timu se od prvog dana znalo šta je čije zaduženje i organizovali smo se tako da svako radi ono u čemu je najbolji i oko čega ima najviše iskustva. Iva je vođa tima i njena uloga u timu je delom pretraga literature, pronalaženje alternativnih rešenja i upoznavanje ostalih članova tima sa već postojećim sličnim materijalima, tehničkim rešenjima i procesom proizvodnje, kao i nalaženjem primene folija u realnim uslovima.


Nemanja je najveštiji u laboratoriji i njegov zadatak je sinteza folija, eksperimentalni rad koji podrazumeva osmišljavanje toka eksperimenta, unapređivanje metoda sinteze folije i kombinovanje različitih sirovina kako bi se dobio materijal željenih svojstava. 


Aleksandrin zadatak je proces biorazgradnje, merenje vremena raspada folije i utvrđivanje koji sve mikroorganizmi utiču na razgradnju, tako što će ispitivati degradaciju folije u različitim sredinama (laboratorija, voda, zemljište itd).

Kakav je status takve vrste nauke u Srbiji? Ima li smisla baviti se njome?

Postoji veliki broj istraživača koji se bave sličnim istraživanjima, ne samo na našem fakultetu, već i u okviru drugih naučnih institucija širom Srbije. Takođe, naši ljudi su prepuni veoma zanimljivih ideja, što se moglo videti i među izabranim ostalim projektima na takmičenju BASF start up science.


Međutim, u nedostatku sredstava i podrške inovacijama i tehnološkim rešenjima, retko koja inovacija uspe da se probije i dostigne primenu u svakodnevnom životu, ostavši tako samo na nivou istraživanja. Bez obzira na sve, smatramo da se treba baviti naukom i produbljivati radom pojedine teme, tražeći potencijalna rešenja za neke probleme sa kojima se susrećemo u današnje vreme!

Nadamo se da globalna inicijativa za rešavanje ekološke krize polako dolazi i u Srbiju i da će velike kompanije, ali i država podržati budući razvoj ovakvih istraživanja.

Privatna arhiva
Privatna arhiva

Koliko su za mlade naučnike bitna takmičenja ovog tipa?

Takmičenja ovakvog tipa su za mlade naučnike, pogotovo studente, dosta bitna, jer mogu da se oprobaju u rešavanju nekih konkretnih problema, koristeći znanje stečeno na fakultetu, a pored toga imaju mogućnost da upoznaju druge ljude iz svoje struke koji se bave sličnim stvarima i tako ostvare nove kontakte ili poslovne saradnje. Bitna stvar je da ovakvi događaji mladim ljudima sa idejama pružaju šansu da tu ideju iznesu u javnost, a kasnije i da je realizuju uz pomoć stručne javnosti, kompanija, institucija koje mogu da finansiraju projekat ili sudeluju u samoj realizaciji na neki drugi način. 


Propratne stvari koje su pozitivne, a stiču se učešćem mladih istraživača na ovakvim takmičenjima, jesu to da se nauči kako se piše projekat, kako prezentuje i ono što je najbitnije, koji su to problemi koje određeni projekat može da reši i koje su odgovornosti autora i ljudi koji učestvuju u realizaciji da projekat bude valjano realizovan

Koji su vaši dalji planovi?

Što se planova tiče, imamo ih dosta i ono što je prva stvar koja sledi je vratiti se procesu izrade folije, pozabaviti se novim sirovinama koje mogu da se uključe u proces izrade materijala, usavršavanjem procesa dobijanja tako da on postane prihvatljiviji za veće kolićine i industrijsku proizvodnju. Ako sve bude išlo kako treba možda i osnujemo neku našu malu prozvodnju i krenemo sa izradom biopolimerne folije za pojedine namene i proizvode. 


Ono što smatramo bitnim je da u međuvremenu svoje znanje iz ove oblasti unapredimo i proširimo, pa shodno tome možda odemo na neki sajam ili seminar. Takođe, u kontaktu smo sa ljudima iz BASF-a koji su izrazili želju da nam pomognu oko realizacije projekta. Sve u svemu, planiramo ozbiljno da nastavimo da radimo na ovom projektu i opravdamo mišljenje stručnog žirija na osnovu kojeg smo osvojili nagradu.

Rešili smo da zakoračimo ozbiljnije u naučno-istraživački rad, ali i da pokušamo da to čime se bavimo na fakultetu primenimo u svakodnevnom životu. Podstaklo nas je to što se 2018. godine mnogo govorilo o sveprisutnoj plastici i imamo ideje kako da pomognemo u rešavanju globalnog problema plastičnog otpada.

iSerbia im želi mnogo sreće u daljem radu!