Slobodan Šupić: Uspjeh je samo podsticaj da se dalje „kopa”!
Privatna arhiva

Slobodan Šupić je poreklom iz Gacka, doktorant je na Fakultetu tehničkih nauka i asistent u nastavi. Pored posla, uključen je u više nacionalnih i međunarodnih projekata iz oblasti Eko-materijala, Upravljanja rizikom, kao i poslove ispitivanja konstrukcija – procene stanja, sanacije, probnih opterećenja itd. Slobodan voli svaki segment svog posla, a naročito nastavu, iz koje sve ostalo proističe, a za iSerbiu je otkrio kako je došao na ideju da koristite pepeo umesto cementa, šta njegov izum znači za Srbiju, ali se podsetio i studentskih dana i dao vetar u leđa mladim istraživačima


Šta za vas predstavlja ovaj uspeh?  

Kao kada rudari pri iskopu naiđu na vrijedne minerale, da ne kažem zlato, jer ovdje finansijski aspekat zaista nije dominantan, ovo predstavlja sa jedne strane nagradu za uložen trud, ali i podsticaj da se dalje „kopa” i da se priča nastavi. Svako voli da dobije priznanje za svoj rad, pa ću biti skroman i reći da je dobijeno priznanje i prijem kod javnosti, kako akademske, tako i opšte, mnogo više nego što smo očekivali


Kako ste došli na ideju da koristite pepeo umesto cementa? 

Naša katedra se već godinama bavi istraživanjem mogućnosti primjene otpadnih i recikliranih materijala, u cilju ispunjenja principa održivog razvoja u sektoru građevinarstva. 


Sa istraživanjem smo počeli na jednom kratkoročnom projektu na nivou pokrajine i dobili smo pozitivne rezultate pri ispitivanju prvih probnih uzoraka biopepela, što nas je motivisalo da prijavimo veći projekat, koji smo i dobili: bilateralni projekat prekogranične saradnje Interreg IPA Hrvatska-Srbija Poljoprovredni otpad, izazovi i poslovne mogućnosti, na kojem, sa kolegama iz Osijeka, istražujemo raspoloživost biopepela u našim regionima i utvrđujemo mogućnost njegove primjene

Facebook (Slobodan Šupić)
Facebook (Slobodan Šupić)

Šta vaš izum znači za Srbiju?

Srbija je prihvatila strategiju Evropa 2020: strategija za pametni, održivi i inkluzivni rast, te se obavezala da ćemo do 2020. godine koristiti više od 20% energije iz obnovljvih izvora, a najveći potencijal u tom smislu, predstavlja biomasa.  


Biomasa je obnovljiv izvor energije i CO2 neutralan izvor, što znači da se njenim sagorjevanjem ne generiše dodatna emisija CO2. Sagorjevanjem biomase generišu se velike količine biopepela, a kako, iz ekonomskih razloga, veliki broj kompanija, preduzeća, čak i toplane počinju umjesto tradicionalnih goriva da koriste biomasu kao energent, ovaj trend se povećava.


Biopepeo još nije dobio upotrebnu vrijednost, već se odlaže na gradske deponije, gdje zauzima zemljište i zagađuje životnu sredinu. Zamjenom dijela cementa, kao najvećeg zagađivača u betonskoj industriji (uzročnik 8% globalne emisije CO2), biopepelom, smanjuje se negativni ekološki uticaj graditeljstva na životnu sredinu, kroz redukciju emisije i smanjenje otpada, čuvaju se prirodni resursi, ostvaruju znatne ekonomske uštede i daje upotrebna vrijednost jednom otpadnom materijalu.


Svi pomenuti aspekti podržavaju Nacionalnu strategiju održivog razvoja u Srbiji, s ciljem da se naše društvo razvija u skladu sa ekološkim mogućnostima i sposobnostima samoobnavljanja resursa koje imamo i koristimo, a da pri tome ne ugrozimo potrebe, resurse i životnu sredinu za naredne generacije.


Vaša doktorska desertacija se bavi upravo ovom temom. Šta je ono što vas još zanima i šta biste možda radili da nije ovoga?

Centralni dio moje profesije je nastava. Kako sam, pri tome, angažovan na nekoliko smjerova, širok je dijapazon tema, oblasti istraživanja u koje zalazim, u cilju poboljšanja kvaliteta nastave. Procjene stanja i sanacije objekata, oštećenih eksploatacionim uslovima i/ili incidentnim dejstavima predstavljaju dosta interesantnu struku, koja zahtjeva visok nivo inženjerskog rezonovanja i kreativnosti, a kako je svaki objekat priča za sebe, posao ne može da uđe u rutinu.  


Blisko ovome, u oblasti Upravljanja rizikom, bavim se Planovima zaštite i spasavanja i procjenama ugroženosti od katastrofalnih događaja i požara, što je u poslednje vrijeme postala aktuelna oblast.


Šta bi jedan student trebalo da poseduje da bi bio Slobodan Šupić? 

Malo je nezahvalno odgovoriti na ovo pitanje. Da bi jedan student došao do posla asistenta i uspješnog istraživača, neophodno je da se poklopi više kockica. Sam trud nije dovoljan, treba imati i sreće i pogoditi pravi trenutak.

Bitno je i zdravo okruženje, počev od kolega na studijama, pa do asistenata i profesora sa kojima se radi. Dobra organizacija je osnova za sve; uz nju, ima dovoljno vremena za sve i nema mnogo odricanja. I na kraju treba imati ideju, razviti ideju i sa timom, uz malu pomoć „institucija", pretočiti je na papir i/ili teren.


Gde je po vama lepši osećaj: Sedeti u studentskoj klupi ili biti sa one strane katedre?

Sve ima svojih prednosti. Koliko god bili uspješni u karijerama, bar koliko mi se sada čini, studentski dani su najljepši u životu sa mnogih aspekata. U tom periodu smo već, u velikoj mjeri, izgrađeni kao ličnosti, odgovaramo za naše postupke, ali u svemu tome držimo konce u svojim rukama. Možemo da priuštimo mnogo trenutaka opuštanja, čak i trenutke neodgovornosti, raspolažemo našim vremenom.


Sa druge strane katedre, postoje granice, koje ne smijemo da pređemo, u smislu i postupaka i riječi. Ali za mladog asistenta, lako se nađe kompromis, u kojem istovremeno uživamo poštovanje studenata i razvijamo jednu opuštenu atmosferu za komunikaciju i podučavanje istih. Bitna stvar – kroz ovaj posao upoznajem dosta mladih, inteligentnih, kreativnih osoba, sa mnogima sarađujem i nakon studija, a znate kako kažu – bogati ste onoliko koliko imate prijatelja.


Kako ste znali da ćete baš studirati ovaj fakultet?

Bila je to odluka u poslednjem času. Privlačili su me strani jezici, roditelji su me usmjeravali na „perspektivnije" fakultete i na kraju sam se, nakon konsultovanja sa prijateljima, budućim kolegama, opredjelio za građevinarstvo. Nisam se pokajao ni u jednom trenutku. Posao je perspektivan, dok je ljudi, biće i građenja, a povlači sa sobom dosta kreativnog rada i mogućnosti za usavršavanje i napredovanje.


Šta biste poručili, kao već ostvaren student, budućim generacijama?

Nemojte nikada da ciljate prolaznu ocjenu, dajte i tih dodatnih 20% sebe, neće napraviti veliku razliku u utrošenom vremenu, ali će učinak i razlika biti osjetni i otvoriće vam mnoga vrata i mogućnosti. 

Facebook (Slobodan Šupić)
Facebook (Slobodan Šupić)

Radite i učite ono što volite, ako je na silu, ne vrijedi!