Politika bodovanja na fakultetima u Srbiji određena je Bolonjskom deklaracijom i Zakonom o visokom obrazovanju.
Bolonjsku deklaraciju je 1999. godine potpisalo nekoliko evropskih zemalja zaduženih za visoko obrazovanje, a danas je 45 zemalja potpisnica ove deklaracije, među kojima je i naša zemlja. Deklaracija je donela svojevrsnu revoluciju na polju visokog obrazovanja, imavši za cilj objedinjavanje evropskog sistema obrazovanja kao i određenu autonomiju kada su u pitanju jezik, kultura i tradicija pojedinih zemalja.
Šta je zapravo ESPB?
Evropski sistem prenosa bodova je brojčano izražen sistem vrednovanja rada studenata uloženog u sticanje znanja. Studijski programi, pa i sami pojedinačni predmeti nose određen broj bodova.
Evo kako funksioniše ovaj sistem:
- 40 aktivnih sati rada nedeljno student ulaže
- 60 bodova je, prema konvenciji, opterećenje prosečnog studenta u jednoj akademskoj godini, dakle 30 bodova po semestru
- 25-30 sati rada odgovara jednom bodu
- u ukupno opterećenje studenta ubrajaju se i prisustvo vežbama, predavanjima, konsultacijama, seminarima, izrada diplomskog ili master rada, pisanje seminarskih radova, izrada projekata
- bodovi nisu ocena
- svaka nastavna komponenta studijskog programa nosi određen, sopstveni i unapred dogovoreni broj bodova.
Broj predmeta po godini, kao i broj bodova po predmetu zavisi od svakog pojedinačnog studijskog programa.
Predmeti koji nose manji broj bodova nisu manje važni, već je samo potrebno manje uloženog vremena za njihovo polaganje.
Studije
U Srbiji postoje dve vrste studija: akademske i strukovne studije.
Akademske studije su pretežno teoretske, izvode se na univerzitetu i imaju tri ciklusa:
- Osnovne akademske studije (nose 180 ili 240 bodova, dakle traju 3 ili 4 akademske godine)
- Diplomske akademske studije (zajedno sa prethodno završenim osnovnim studijama nose ukupno 300 bodova, dakle traju 5 godina)
- Doktorske akademske studije (traju minimum 3 godine i nose 180 bodova)
Strukovne studije bave se rešavanjem praktičnih problema, za razliku od akademskih, manje su okrenute teoriji i izvode se na nekadašnjim višim školama.
Finansiranje
Studije u Srbiji možete pohađati na teret budžeta republike ili sami plaćati svoje školovanje. Svaki fakulet ima sopstvene kriterijume, određene statutom univerziteta i fakulteta, a koje studenti moraju da zadovolje da bi se školovali iz budžeta, kao što su broj ESPB bodova, prosek, godina studija, ocene na ispitima i rok u kome su ispiti položeni. Ipak, jedan kriterijum je zajednički za gotovo sve fakultete.
Za studiranje o trošku budžeta biće vam potrebno 48 ESPB poena iz jedne akademske godine, a 37 ESPB bodova za prelazak u narednu godinu i samofinansiranje.
Politika bodovanja na fakultetima Univerziteta u Beogradu
Na većini fakulteta biće dovoljno 48 bodova za budžet, a u izuzetnom slučaju ukoliko više od predviđenog broja studenata ostvari ovaj uslov, formira se jedinstvena rang lista na osnovu proseka ocena.
Ovakvu politiku sprovode Filološki, Filozofski, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Elektrotehnički fakultet, Tehnološko-metalurški fakultet, Fakultet organizacionih nauka i Učiteljski fakultet.
Izuzetno zahtevnih 60 ESPB bodova za školovanje iz budžeta moraju da ostvare studenti Matematičkog, Farmaceutskog i Fakulteta bezbednosti.
Posebne uslove imaju Medicinski fakultet, Fakultet političkih nauka i Hemijski fakultet, a detaljnije informacije možete pronaći na sajtovima svakog od ovih fakulteta.
Bolonjska deklaracija, po mišljenju mnogih drastično je olakšala studiranje.
Ipak, problem u sistemu obrazovanja naše zemlje je i dalje polovično primenjivanje ove deklaracije, nedovoljno definisane politike fakulteta, kao i mnoge nejasnoće koje bune studente.
Stoga, dobro se informišite o svim bitnim i naizgled nebitnim sitnicama o politici fakulteta koji planirate da, ili već pohađate i na vreme stanite na put svim administrativnim začkoljicama i potencijalnim problemima koji bi mogli nastati.
Izvor: portalmladi.com