Šta je antropologija i zašto bih je opet upisala

FOTO: University of Montana

Gorenavedeni citat opisuje, vrlo ironično, generalno stanje među studentima antropologije, a to je, vrlo prosto rečeno, prihvatanje legitimiteta koji im nauka daje da „ispadnu pametni“ u društvu. Ovde nije reč o diskreditovanju socijalne antropologije, već o tome da se, kroz potcrtavanje određenih zabluda koje se iznova i iznova samoreporudukuju, istaknu sve pozitivne osobine ove nauke.

Svet se u odnosu na antropologiju deli na: onaj deo koji ne zna šta ona zapravo predstavlja i pragmatično se pita: šta se sa tim može? i na one koji antropologiju studiraju (a oni uglavnom misle da se sa antropologijom može sve). Istina možda i leži u mišljenju druge grupe, ali je ona vrlo često zakrivljena. Tako da se antropologija, od onih koji je praktikuju, smatra krunom svih znanja, mističnom i ezoteričnom veštinom, povezanom sa neotuđivim identitetom antropologa, koji sebe smatra osobom sa apsolutno nadređenim pogledom na aktivnosti (u rasponu od stvaranja seksualnog identiteta, debata poostarelih sugrađana u gradskom prevozu do nekih drugih). Antropologija, dakle, nije bolja od ostalih nauka. Njeni metodi nisu savršeni i antropolozi nikada nemaju legitimitet da pričaju umesto nekoga, već sa nekim.

_rangiranje_fakulteta_1.gif

Problem možda leži u činjenici da zbog relativne zapostavljenosti ove nauke, studenti vrlo često pribegavaju njenom legitimisanju putem diskreditacije svih ostalih naučnih disciplina i tako stvaraju taj mistični identitet školovanih sve(ne)znalica. Navedeno se ogleda u tome što, već od drugog dana prve godine studija, studenti se vole nazivati antropolozima, unapred zaboravljajući sve debate u ovoj disciplini koje je i čine posebnom, a tiču se naučnog autoriteta antropologa. Identitet izgrađen na ovim osnovama odlikuje se nadmeno raskošnim vokabularom, velikim i moćnim citatima još većih i moćnijih umova, uglavnom istrgnutih iz konteksta (što nas opet dovodi do početnog citata).

Antropologija, takođe, ne predstavlja velike i nerazumljive fraze. To je nauka koja je nastala na osnovama kolonijalizma, kada su se oni koji su ispisivali stranice istorije, a to su predstavnici kolonijalnih sila, susretali sa radikalno drugačijim od sebe, odnosno kolonizovanim zajednicama. Na taj način antropologija je kao centar imala promišljanje o radikalnoj drugosti i promišljanje o egzotičnim kulturama, ali (u početku samo implicitno) i o kulturi iz koje su antropolozi poticali.

mentes_01_2016.jpg

FOTO: Como um farol

Kroz svoje oformljavanje, ona je dosta toga pozajmljivala od mnogih disciplina, kao što su: filozofija, politička teorija i među antropolozima omražena - sociologija. U svojoj suštini ona predstavlja nauku o mogućnostima najrazličitijih oblika ljudskosti. Ono što antropologiju čini posebnom u odnosu na ostale discipline je da, kroz konstantna preispitivanja koja ona pred nas postavlja, pokušamo da objasnimo svet u svoj svojoj kompleksnosti.

Poslednje, ali i najbitnije, antropologija nas uči da čitamo između redova, da nikada ne prestanemo da se pitamo šta je ono što život ispred nas postavlja i ne i najmanje bitno, da nikada ne mislimo da smo u superiornoj poziciji u odnosu na druge ljude, prirodu i pre svega, ljudsku kreativnost. Zbog ovoga što antropologija, kako je ja vidim, jeste, nikada ne bih promenila odluku koju sam donela pre skoro šest godina.


Alexandra je dete u telu čoveka, uvučena u čudni svet odraslih, koji pokušava da objasni sebi i vama!