Zašto su probni ispiti dobri za studente?

FOTO: Nicolas Daumas / 500 px

Prevela: Sanja Davidović

Motivisanje studenata da rano počnu sa ponavljanjem

Istraživanja pokazuju da 75% studenata sebe smatra prokrastinatorima, a od tog broja njih 50% redovno odlaže obaveze i to do nivoa koji se smatra problemom. Autor jednog od najvećih istraživanja o odlaganju obaveza, istraživač Pirs Stil, navodi da „što je dalji događaj, manje uticaja ima na ljudske odluke“.

U suštini, letnji ispiti čine se mnogo udaljeni tinejdžerima, pa će neki zaista početi naporno da se spremaju tek posle Uskrsa. Imajući probne ispite, studenti imaju šansu da ranije usmere svoju pažnju i trud.

Vežbanje efikasnih strategija revizije

Neke od najčešće korišćenih tehnika u cilju pomoći kod ponavljanja su u stvari i najmanje efikasne, uključujući isticanje ili ponovno čitanje delova teksta. Jedan razlog za njihovu neefikasnost je da vas ne teraju da duboko i kritički razmišljate o nekoj temi, tako da često završe radeći na „auto-pilotu“.

_rangiranje_fakulteta_1.gif

Probni ispiti omogućavaju studentima da vežbaju strategije za ponavljanje koje dokazano pomažu i otkrivaju šta je najbolje za njih. Postoji nekoliko strategija pamćenja koje se smatraju efikasnim.

U jednom od najkompletnijih mišljenja o pamćenju, istraživači su otkrili da su sledeće strategije korisne:

- razmak između perioda ponavljanja (tako da imaju vremena da zaborave i ponovo da uče);
- predavanjem naučenog nekom drugom (ovo vas tera da razmišljate o naučenom na jasan i strukturiran način);
- prebacivanje sa teme na temu s vremena na vreme (što vam pomaže da nadogradite prethodnu temu koju ste ponavljali).

Druga tehnika je ono što psiholozi zovu „razrađeno ispitivanje“. Ovo podrazumeva da se zapitate „zašto?“. U fascinantnom istraživanju o pamćenju, studenti su podeljeni u tri grupe i zatraženo im je da zapamte rečenice poput „gladan čovek je ušao u svoj automobil“.

Prvoj grupi je samo pročitana rečenica. Drugoj grupi je dato objašnjenje (tj. zato što je želeo da ode u restoran) i trećoj grupi je zatraženo da razmotre zašto je možda ušao u svoj automobil. Rezultati? Studenti, koji su brzo upitani „zašto?“, zapamtili su 72% rečenice kada su kasnije testirani, u poređenju sa samo 37% u druge dve grupe.

Unapređenje znanja

Testiranje samog sebe je efikasan način da unapredite svoje znanje i sposobnost da se prisetite informacija. U istraživanju o probnim ispitima, istraživači su otkrili da studenti, koji su uradili test za vežbanje nakon perioda ponavljanja, bolje su uradili završni ispit, nego oni studenti koji nisu radili probni ispit i potrošili su sve vreme na ponavljanje.

exammain_891801a.jpg

FOTO: The Sun

Umesto da posmatraju ispit kao potencijalni preteći događaj ili kao neku vrstu presude njihovih sposobnosti, bilo bi sjajno kada bismo mogli da pomognemo studentima da vide svoje probne ispite kao vešt način unapređenja njihovog znanja i pamćenja.

Vežbanje pod uslovima ispita

Pritisak može da uradi smešne stvari studentima. Neke može dovesti do nervoze, uznemirenosti, frustracije i površnih grešaka, kulminirajući lošim učinkom. Drugima pritisak omogućava da se bolje koncentrišu, rade bolje i da imaju bolji učinak. Zato je potrebno vreme i vežbanje da se dobro radi pod pritiskom.

Identifikovanje tema na koje treba da se obrati pažnja

Radeći probne ispite dovoljno rano tokom godine, daje vam vremena da označite polja koja zahtevaju poboljšanje. Rezultati probnih ispita mogu da otkriju kako najbolje studenti da provedu naredne mesece.

Kada su jednom ove obasti identifikovane, to je onda slučaj raspoređivanja vremena. Nije dovoljno samo da razmislite o tome šta to treba da uradite bolje. Ono što zaista pravi razliku je delovanje i ostvarivanje toga.

Biti ležeran i sa dovoljno samopouzdanja da upitaš nekog drugog za pomoć, bilo da je to nastavnik, roditelj ili staratelj, veliki je deo načina razmišljanja odraslih.


IZVOR: The Guardian

Sanja je večiti sanjar, koja će pokušati da vam objasni nerazumljiv svet odraslih i njihove međusobne odnose.