Kako knjigu spasiti od populizma?
Pexels

Kulturni centar Beograda zajedno sa Fakultetom dramskih umetnosti i mnogim drugim partnerima učestvuje u projektu „Populizam i mediji, jačanje participativnih praksi i javnog dijaloga“. Budući da je populizam globalni problem, ovakav projekat nameće se kao neophodan i u našoj sredini. Kako navodi moderatorka tribine Olivera Stošić Rakić ovaj projekat je započet debatom „Populizam i kulturna politika“, zatim se nastavio kroz predstavljanje knjge „Filozofija medija“ Divne Vuksanović, a uključuje i internacionalnu konferenciju koja će se održati na Fakultetu dramskih umetnosti.


Populizam je aktuelni problem koji zadire u sve sfere društva, а kako ističe Zoran Hamović, osnivač i direktor izdavačke kuće „Clio“, populizam je pre svega politički proces.


„Populizam je ozbiljan politički proces koji ima svoje nosioce. To se najviše vidi u kulturi, ali oni koji imaju najveću ulogu jesu oni koji su i najproduktivniji i koji tvore javnost, a to su mediji. Oni neprekidno stvarajući javnost, diriguju, orkestriraju i stvaraju onu vrstu vrednosti koja se doživljava kao važna, kao ona koju treba podržavati”, ističe Hamović.


Nasuprot populizmu, kako navodi Hamović, stoji elita koja bi trebalo da kreira kitičku javnost i da uvek traži i od sebe i od drugih da svet i društvo učine boljim, a svaki intelektualac mora da prihvati odgvornost da je on tvorac konvencija koje bi trebalo uvek da se menjaju na bolje.


„Kako nastaje populizam? Vrlo jednostavno, onog sekunda kada stavite ruku na jedno oko imate pedeset posto populizma, kad stavite i drugu imate sto posto, zato što ste odustali. Čovek je vrlo sklon da zloupotrebljava svoju poziciju, tako elita biva preuzeta od strane određene vlasti i svaki od tih intelektualaca daje legitimitet vrednostima koje ta politika zastupa, to na delu imamo i danas i to na jedan krajnje perfidan način“, naglasio je Hamović.


Populizam je kao globalni problem u modernom društvu dobio novo i sveobuhvatnije obličje. Kako ističe Gojko Božović, osnivač i direktor izdavačke kuće „Arhipelag”, ideologije su odavno umrle, nestale su socijalne vrednosti, ali su političke snage preživele i populizam kao jedini globalni politički i socijalni proces.


„Populizam počiva na strahovima i bez njih je nezamisliv, to možemo videti i na evropskim i na vanevropskim primerima savremenog populizma. Nekada je to strah od migranata, nekada strah od nejednakosti, nekada od jednakosti, strah od kredita, nekada je to strah od gubitka nekog dela svog identiteta i onda se taj strah konceptualizuje u zahtev za neka laka rešenja“, navodi Božović.

Privatna arhiva
Privatna arhiva

Božović ističe da je kultura danas globalno marginalizovana i da je izgubila uticaj koji je imala, a u isto vreme masovna kultura je prevazišla sve socijalne okvire u kojima je nekada delovala, a sve to ima veze sa današnjim izdavaštvom u kome se izdavači distanciraju od kulture jer ona podrazumeva vrednosti, ali i rizik i obaveze, a sa druge strane žele povezanost samo sa tržištem koje je predvidivo, manje zahtevno i rizično.


 „Mi stalno čujemo da se objavljuju knjige koje čitaoci traže, a gde su čitaoci čuli za te knjige i kako su oni saznali za te vrednosti i te autore? Ljudi se vrlo lako kontaminiraju sadržajima jer su populistički sadržaji jedini koji se nalaze oko njih, ako vi imate rijaliti formate kao ključni izraz televizije, tabloide kao ključne sadržaje štampanih medije, onda ne možete očekivati da čitalac koji ode u kjižaru traži nešto drugo osim tabloida u koricama knjiga“ ističe Božović.


Stanje u kulturi, izdavaštvu i medijima slično je i u regionu. Mr Muharem Bazdulj, književnik, prevodilac i novinar, ističe da ipak postoji razlika kada je u pitanju izdavaštvo Srbije i na primer Bosne i Hercegovine ili Hrvatske. U Srbiji, prema njegovim rečima, postoji izdavačko tržište i izdavači biraju knjige koje će objaviti misleći na publiku koju će te knjige privući, dok u Bosni i Hrvatskoj tržište ne postoji već izdavači objavljuju knjige  razmišljajući o Ministarstvu kulture koje je glavni finansijer izdavaštva.


„Najgora stvar bi bila reći za nešto što je popularno da je automatski loše, a nešto što nije popularno da je automatski jako zahtevno i dobro, to su neke terazije koje je teško dovesti u balans, ali ja mislim da nije nemoguće, a čak i da je nemoguće to je kao ono sa krivim Drinama, ne trebamo prestati pokušavati da ih ispravljamo“, zaključio je Bazdulj.


Najavljeno je da će u okviru ovog projekta biti održana još jedna tribina 31. oktobra na istom mestu, u Kulturnom centru Beograda, a ovog puta učesnici tribine biće medijski stručnjaci koji će razgovarati o populizmu u medijima.